Izvještaj sa okruglog stola, Kupres 26.-27.04.2018.
Učesnici okruglog stola su bili predstavnici sljedećih institucija/organizacija:
- Resornih ministarstava,
- Udruženja privrednika,
- Proizvođača opreme za proizvodnju i korištenje biomase,
- Konsalting kompanija,
- Daljinskih grijanja na biomasu,
- Šumarskog sektora.
Potpisni list je u prilogu zapisnika.
Moderator okruglog stola je bio Marijan Kavran, član upravnog odbora Evropske asocijacije za biomasu (AEBIOM) i direktor Hrvatskog drvnog klastera.
Prisutnim su se uvodnim obraćanjem obratili:
- Vanja Ćurin, predstavnik Udruženja biomasa u BiH i
- Azrudin Husika, predstavnik Mašinskog fakulteta u Sarajevu;
nosioci projekta „Uspostava inovativnog centra drvne biomase u Bosni i Hercegovini“.
Prezentacije su održali:
- Vanja Ćurin, „Aktivnosti Udruženja biomasa u BiH na domaćem i međunarodnom planu; Okrupnjavanje sektora, strateški pristup i pogodnosti za nove članove“
- Azrudin Husika, „Stanje kvaliteta drvne biomase u BiH i mogući mehanizmi podrške za projekte u oblasti drvne biomase“.
- Nijaz Delalić, „Potreba za uređenjem tržišta kotlova na biomasu u BiH“ i
- Marijan Kavran i Rosana Šimunović, „Kaskadna uporaba drva“.
U diskusiji je istaknta važnost biomase za razvoj lokalnih zajednica, te potreba za uređenjem tržišta, kako biomase kao energenta tako i opreme za njeno korištenje. Također istaknuta je važnost saradnje sa sličnim udruženjima iz zemalja EU.
Posljednjih godina svjedoči se porastu proizvodnje i upotrebe biogoriva. Opsežnom raspravom na temu iskorištavanja drvne biomase i poticanja proizvodnje i upotrebe energije iz biomase u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji usvojeni su sljedeći zaključci:
- Potrebno je intenzivirati strukovno djelovanje prema ključnim donosiocima odluka,
- Postoji potreba za osnivanjem akreditovane laboratorije za ispitivanje kotlova na biomasu,
- Energenti na na bazi biomase trebaju se tretirati jednako kao i ostali energenti (robne rezerve, inspekcijski nadzor kvaliteta energenata itd.)
- Špekulativno tržište biomase nanosi štetu svim akterima u lancu proizvodnje i korištenja biomase,
- Nedovoljna promocija biomase,
- Neadekvatan zakonodavni okvir u sektoru biomase,
- Potrebno je pronaći mehanizam za brži razvoj tržišta, posebno drvne sječke, uzimajući u obzir okolnosti u BiH, a na bazi iskustava zemalja iz EU,
- Količina sirovine za proizvodnju energije iz biomase uglavnom je bazirana na ostatku iz drvne industrije, prostornom drvetu iz šuma u državnom i privatnom vlasništvu. Iako u šumama postoji veliki potencijal, šumska biomasa do sada nije dovoljno iskorištena što otvara mogućnost i potrebu za korištenjem modernih tehnologija u pridobivanju šumske biomase,
- Preko 1 milion tona peleta proizvodi se u Bosni i Hercegovini i susjednim državama zajedno, što predstavlja značajan udio svjetske proizvodnje. Iako postoje razlike među državama, općenito se može reći da zapažen udio biomase i biogoriva i dalje završava u izvozu čime se doprinosi energijskom bilansu zemalja uvoznica. Proizvodnja i upotreba biomase predstavlja potencijal za energijske uštede, kreiranje novih radnih mjesta i smanjenje emisija zagađujućih materija.
- Potražnja za drvnim gorivima u Bosni i Hercegovini i susjednim državama je u porastu, obzirom na veću upotrebu kako u domaćinstvima, tako i u industriji. Nekoliko faktora uticalo je na nagli porast i općenito nered na tržištu u smislu politike cijena i kvalitete goriva i kotlova. Potrebno je osigurati uvođenje i konstantnu kontrolu i praćenje poštivanja općeprihvaćenih Europskih standarda (certifikata) kako bi se uspješno iskoristio puni potencijal ovog obnovljivog i okolinski prihvatljivog resursa.
- Na državnom nivou još uvijek ne postoje jasni i dosljedno primjenjivi propisi oko poticanja izgradnje kogeneracijskih postrojenja koja punu primjenu nalaze u drvno-prerađivačkoj industriji, koja osigurava potrebni konzum toplote.
Saradnja sektorskih udruženja iz BiH i Hrvatske formalizirana je i potpisivanjem pisma namjere između Udruženja Biomasa u BiH i Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM, čiji je cilj ostvarivanje dugoročne saradnje i promocija veće upotrebe biomase u regiji.